Zaå tita od daljnjeg propadanja i obnova srednjovjekovne utvrde starog grada jajce

Descubra todo lo que Scribd tiene para ofrecer, incluyendo libros y audiolibros de importantes editoriales. Iz hrvatskog kuta Zasi- gurno niti jedan drugi drutveni fenomen unatrag nekoliko desetljea, nije u tolikoj mjeri odredio totalitet naih ivota kao rat koji se devedesetih godina prolog stoljea dogaao na prostorima ex Jugoslavije. Uvaavajui specinosti rata u Bosni i Hercegovini, smatramo da je za njegovo potpunije razumijevanje, ako se neto takovo kao rat uope moe ra- zumijeti, nuno promatrati ga u kontekstu raspada Socijali- stike Federativne Republike Jugoslavije i ratova koji su unu- tar i nakon tog procesa voeni u Sloveniji i Hrvatskoj.

Dr- imo da se argumenti u prilog takvoj tvrdnji mogu pronai kako na politikoj, tako i na razini konkretnih, eksplicite na- voenih i djelomino ostvarenih ratnih ciljeva i strategija. Analiza socio-politikog okruenja koje je prethodilo ratu u Bosni i Hercegovini, osobito je vana ako se eli govoriti o uzrocima rata, ali, pored toga to je spomenuti rat u mno- goemu odredio nau bliu prolost i ivuu sadanjost, on takoer utjee i na nau budunost. Stoga smatramo nu- nim argumentirano sueljavanje onoga to svi znaju i to je svima jasno glede rata u Bosni i Hercegovini, s onim to svi znaju i to je svima jasno, ali ovaj put promatrano iz nekih drugih kuteva i okvira.

Slika e tako svima biti ja- snija, a znanje vee i kompletnije. Bez imalo namjere i elje da relativiziram bilo iju ulogu u prethodnom ratu, ispriat u jednu anegdotu, ija pouka bi se mogla dovesti u vezu s ratom u Bosni i Hercegovini, a mogue i svim ostalim ratovima i sukobima. Pria, u vari- janti koju sam uo, govori o jednom mudrom hodi kojemu je jednom prilikom doao ovjek, ispriao kako i zato je u sukobu sa svojim susjedom i traio da Hoda prosudi tko je u pravu. Hoda ga je mudro sasluao, i na kraju rekao: u- je - ti si u pravu.

Nakon toga je Hodi doao i drugi susjed s istim zahtjevom i ispriao svoju verziju prie. Nakon to je i njega mudro sasluao, Hoda mu je odgovorio: uje - ti si u pravu. Sve to je sa strane gledala i sluala Hodina su- pruga, koja ga je, kada su ostali sami, poela prekoravati go- verei mu da nije u redu to je i jednom i drugom ovjeku rekao da su u pravu.

Nakon to je i suprugu mudro sasluao, hoda joj je rekao: uje eno i ti si u pravu. Malo dubljim misaonim uvidom mogli bi pomisliti da ova pria eli kazati da je svatko - sa svoje pozicije gledaju- i i vrednujui u pravu. Odnosno da je istina nekog doga- aja jedan psiho-socijalni konstrukt, i da na tom podruju ne postoje objektivni kriteriji istinitosti i ispravnosti.

Nada- lje bi podruje prava i ispravnosti mogli proiriti na podru- je etike i moralnosti, ali mislim da se ni tu ne nalazi pravi odgovor na pitanje o emu zapravo govori ova pria i to je njena pouka. Moda treba poeti od same prie, od toga da se u njoj kae kako je Hoda mudro sasluao svoje sugovornike. Mudro sluati, ili bilo to drugo mudro raditi moe samo onaj tko u sebi ima mudrosti. Takve osobe obino nazivamo mudracima. Svaki drugi stav vodi u dijalektiku - suprotnosti, roba i gospodara sukob, borbu, rat.

Mudro sluajui svoje sugovornike i izraavajui slaga- nje s njihovim vienjima Hoda nas eli pouiti da rjeenje problema ne lei u sferi prava i ispravnosti, u tome tko jest a tko nije u pravu. To je sekundarno.

Nije nevano ali nije primarno, nego upravo sekundarno. Tek tada moemo pravilno uvidje- ti, prihvatiti i uskladiti meusobne razliitosti. Takva situacija mogua je jedino na razini u kojoj je odluu- jue tko je u pravu, a tko nije, tko je pravovjeran a tko kri- vovjeran. Onaj tko sebi uzima za pravo odreivati tko je u pravu, a tko nije, moe sebi dodijeliti i pravo nekoga isklju- iti iz sustava prava, staviti ga izvan zakona.

Giorgio Agamben u djelu Homo sacer: sovereign power and bare life govori o paradoksu suverenosti kao iskljui- ve ukljuenosti. Na jednoj strani imamo Suverena koji je u stvari onaj kojemu pravni poredak priznaje mo da progla- si izvanredno stanje i da suspendira, na taj nain, valjanost poretka, i time na sebe preuzme ulogu onoga koji suvereno odluuje o svim pitanjima, pa i pitanjima ivota i smrti jer on je u pravu, on je pravo samo. S druge strane paradoksa nalazi se Homo sacer.

U rimskom pravu Homo sacer ozna- ava nekoga tko je mogao biti nekanjeno ubijen i ija smrt, iz istog razloga, nema vrijednost rtve. Goli ivot, izvan- rednim stanjem iskljuen iz podruja prava, pretvara se u apsolutno usmrtiv ivot. Za odnos Suverena i Homo sace- ra mogli bi kazati: suveren je onaj kojemu su svi ljudi poten- cijalni homines sacri, a homo sacer je onaj prema kojem svi djeluju kao suvereni.

Situacija se dodatno uslonjava kada Homo sacer preuzima inicijativu i postaje onaj koji djelu- je.Heritage magazine, Culture-historical and natural heritage Glavni i odgovorni urednik doc. Thomas J. Prikazi: Dr. Content Editorial: Dr. Reviews Dr. Suradnici broja 1.

Butler, umirovljeni prof. O tome govore i zakoni Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona. Glavni i odgovorni urednik.

Otvorena izložba Jasne August u Jajcu

Djelatnost Zavoda u Sarajevo Nedaleko od Danilovgrada, s leve strane Zete, nalazi se mesto Slatina i Slatinski potok. Jedna Slatina postoji i pored Kalunske reke Tuhovoali na karti u njenoj blizini ne nalazimo nikakvih drugih tragova starina. S duge strane, njegovo spominjanje dva grada, Katere i Desnika, u vezi sa Bosnom M. IX latinska redakcijastr. IX, str. Dakle, konkretnu lokaciju srednjovjekovnog grada u nauci je sasvim utemljeno dokazao. Uostalom i Porfirogenit spominje neovisnu Sklaviniju, koja ubuhvata prostor Dalmacije i Panonije.

To je, sigurno, ovisilo Postavlja se jasno pitanje ko je ta vlastela. U novije vrijeme postavlja se teorija o tzv. Vego, Postanak, str. Upravo Kulinov ugovor od Dakako, samo formalno, jer se ovaj kraj tada nalazio u rukama bosanskog vladara.Heritage magazine, Culture-historical and natural heritage Glavni i odgovorni urednik: doc. Edin Mutapi Urednik u redakciji: mr.

Monumenta Srebrenica Knjiga 2

Rusmir Djedovi lanovi redakcije: Prof. Benjamin Bajrektarevi, doc. Amira Turbi-Had agi; dr.

Japanese music flac

Viktor Bariak; Senaid Mujki, dipl. Papal Strictures on Marriage Fatmir Alispahi Zaeci bo njake dramske knji evnosti Stari srednjovjekovni i osmanski gradovi-utvrde u dolini Bosne i njihova suvreme na valorizacija Jusuf Omerovi Kulturno historijski spomenici opine Zvornik Zaviajna muzejska zbirka Graanica primjer ne brige lokalne zajednice o pokretnom kulturno-historijskom i prirodnom naslijeu Senad Begovi Nauni skup Munisa Kovaevi S.

Muratovi - Z. Masli, Steci na podruju opine Gazi Ferhad-bega Ovakav poetak i irok spektar tema na geografski relativno malom prostoru bi i u nekim minulim vremenima izazv alo odu evljenje, dakle u periodu kada je pisana rije i izdava tvo u velikoj mjeri bilo stimulirano od strane dr ave. Ipak, i pored znaajnog odjeka moramo se samokritiki osvrnuti i na odreene dizajnerske, estetske, i sl. Svakako se ispriavamo zbog njih i nadam se da su one ve u ovom broju u najveem dijelu dio pro losti.

Meutim, i pored navedenih gre aka ipak trajna je vrijednost tekstova koji se nalaze izmeu korica navedenog prvog broja. Naime, izazvana pa nja, interes i publicitet za ovim asopisom su u potpunosti opravdali njegovo postojanje pa slobodno mo emo rei i ugasili odreenu e za jednim ovakvim asopisom. Time je u potpunosti opravdano njegovo postojanje i ideja ljudi koji su se odluili za ovaj korak. Ipak, ovdje se oti lo i korak dalje i to je prema na em mi ljenju najvei dobitak ovog asopisa u odnosu na druga slina izdanja, a to je svakako mre a autora i saradnika asopisa.

Ovaj puta to su ljudi iz domae sredine koji kao zaljubljenici pro losti svakodnevno istra uju svoj zaviaj i koji sada imaju priliku to i objaviti u jednom asopisu. Nema sumnje da je redakcija asopisa uspjela objediniti te ljude oko zajednike ideje pri tome ne stvarajui odreene predrasude. Slobodno mo emo rei da sada dolazi do pravog izraza jedan proces koji je pokrenut prije gotovo dvije decenije, a to je otvaranje odsjeka za Historiju i geografiju na Filozofsk om fakultetu u Tuzli, jer najvei dio autora je upravo proizveden kolovanjem na pomenu tom odsjeku odnosno njegovim odsjecima nastalim poslije razdavajanja ova dva smjera.

Nema sumnje da na prostoru ovog Kantona postoji doista kvalitetan nauno-istra ivaki kadar kojem fali ne to malo sadisfakcije i prostora, a iji efekti e biti potpuni i neprocjenjivi. Uostalom na ovim administrativnim prostorima imamo opine koje su veoma prepoznatljive u istra ivanju svoje pro losti u posljednje dvije decenije: Graanica, Gradaac, Srebrenik, Kalesija i dr.Svetozar Livada: Kordunski rekvijem - Jadovno D I O: Kordun poslije Drugog svjetskog rata — D I O: Kordun poslije D I O: Prilog Demografski aspekt Povijesni aspekt Specijalne bibliografije Uostalom nije ni tzv.

Svetozar Livada: Kordunski rekvijem - Jadovno 1941.

Da se vratim opet na otvorenost demografskih problema u cjelini, a ovogkraja posebno: za monografijsku analizu potrebne su brojne pretpostavke.

Golema masa populacije odmaknuta je od resursa, npr. Svakidan na Kordunu je sahranjivano 55 ljudi od okupacije do ustanka, a odustanka do kraja rata svaki dan je zakopavano 27 civila i 4 borca. Socijalna struktura sela bila je homogena. Akoje, pak, bilo i nekih drugih zanimanja, ona su po svom statusu i ulozi, pa istavovima, bila okrenuta od sela, a nerijetko i protiv sela. Socijalna diferencijacijaje bila gotovo neprimjetna. Natalitet je bio visok i kretao se u granicama tzv.

Zbog toga su porodice u pravilu bile mnogoljudnei sa mnogo male djece. Bilo je i maloljetnih brakova. One koje su postojale kao iznimni pojavni oblici spadalesu u tzv. U pravilu dominirala je narodna, a ne znanstvena medicina. Ateizam se javlja tek pojavom partijskihorganizacija i to kod iznimnih pojedinaca. Prostorna pokretljivost bila je jednosmjerna. Sve je to bilo velika prepreka za novine i progres. Promjene su teklesporo, jer je sve sputavala tradicija.Husnija Kamberovi Glavni i odgovorni urednik: Dr.

Husnija Kamberovi. BH-ID DO Ibrahim Karabegovi kratka biografija Sarajevu je Roen 5. Izbijanjem Drugoga svjetskog rata zapoeo je gimnazijsko kolovanje, privatno polagao prva dva razreda u Banjoj Luci, a potom nastavio kolovanje u Derventi, te u Doboju gdje je Odmah je upisao studij historije u Sarajevu, a nakon diplomiranja vratio se u Modriu i do Od Nakon to je magistrirao u Beogradu, izvjesno vrijeme kao stipendista proveo je na specijalizaciji u Bonu i Amsterdamu, a zatim doktorirao u Sarajevu Vezu sa Institutom nije prekidao ni nakon to jezbog ope destrukcije i devastacije Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preao na fakultet i u zvanju redovnog profesora drao nastavu iz nacionalne historije Svi koji su u tom razdoblju sluali predavanja kod profesora Karabegovia saglasni su u ocjeni da je bio zanimljiv predava, vrstan pedagog i ugodan sugovornik u diskusijama voenim o vrlo zanimljivim, ali esto politiziranim temama kako je to zapisala jedna mlada historiarka i biva studentica profesora Karabegovia.

Uistinu, radilo se o dobrom profesoru, potovanom od studenata i svih kolega.

Sistema sanitario de italia

Teze koje je u nauci zastupao izgledaju tako jednostavne i razumljive. Profesor Karabegovi je najbolji primjer da razumljivo mogu pisati samo oni koji dobro razumiju ono o emu piu. Profesora Karabegovia najvie pamtimo po onome to je uinio kao direktor Instituta za istoriju.

On je direktor bio u dva navrata: prvi put od Uz dr. Envera Redia, koji je krajem ih i poetkom ih godina usmjerio razvoj Instituta, rekao bih da je profesor Karabegovi najvie doprinio njegovom razvoju u najrespektabilniju naunu instituciju iz oblasti historijske nauke u Bosni i Hercegovini. Zato nimalo ne udi to su ljudi u Institutu i u vrijeme kada je Karabegovi Osnovni podaci o stanju u prostoru Prirodni sustavi Vode i more Demografska struktura Razvoj naselja povijesni pregled Struktura naselja Struktura zaposlenosti Infrastrukturni sustavi Prometni sustav Vodnogospodarski sustav Energetski sustav Prostorni pokazatelji Gospodarski podaci Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Demografski razvoj Odabir prostorno-razvojne strukture Osnove razvoja naselja Osnove razvoja sustava infrastrukture Gospodarska namjena Infrastrukturna namjena IS Prikaz gospodarskih djelatnosti Prognoza radne snage Projekcija razvoja Razvoj infrastrukturnih sustava Kopneni promet Pomorski promet Odvodnja otpadnih voda Energetska infrastruktura Potencijalni lokalni izvori energije Postupanje s otpadom Poljoprivredno tlo Sklanjanje ljudi Ugostiteljstvo i turizam Ostale gospodarske djelatnosti Cestovna infrastrukturaEnver Halilovic ProI.

Edin Mutapcic Mr. Anita Petrovic Urednik: ProI. Adib ozic Lektor: Aida Sijamhodzic, proI. Alifa Sulfic, vanr. Alma Kadusic, docent dr. Sabahudin Smafic, docent dr. Adib o:ic Mr. Devad Mahmutovic, docent Mahir Mahmutovic, dipl.

Ovoga puta, kod izdavanja Knjige 2, Srebrenica kro: minula stolfeca, Edicije Monumenta Srebrenica, umjesto predgovo- ra i uvoda, citaocima nudimo kraci tekst pod naslovom Rijec urednika.

Skripta Predavanja - Razvoj Saobracaja i Komunikacija u Svij

Nekoliko je razloga za takav pristup. Prvi, i prema nasem misljenju, najznacajniji razlog jeste da je Knjiga 2 ustvari, u metodoloskom smislu, nastavak Knjige 1 pomenute edicije. Za Knjigu 1 smo napisali i predgo- vor i uvod i sve sto smo u tim tekstovima napisali ima istu, nepromijen- jenu vaznost i znacenje i za ovu knjigu.

Drugi razlog je taj sto Knjiga 2 u strukturalnom smislu nije dozivjela bitne izmjene. U prvom dijelu knjige nalaze se izvorni autorski tekstovi, u drugom dijelu su Prilozi, odnosno tekstovi autora koji su ranije objavljeni i u trecem dijelu su dokumenti koji govore o genocidu koji je izvrsen nad Bosnjacima u Bosni i Hercegovini u toku rata protiv bosanskohercegovackog drustva i njegove drzave u periodu od Treci razlog odno- si se na pristup predmetu istrazivanja koji autor primjenjuje.

Posto se ovoga puta radi o pristupu vise autora iz perspektive vise naucnih disci- plina, metodoloski je primjernije da urednik istakne osnovne napomene o djelu umjesto da pise predgovor i uvod u djelo. Cetvrti razlog je taj sto je doslo do jedne izmjene u odnosu na Knjigu 1, a radi se o tome da tekst knjige nije dvojezican bosanski i engleski kao sto je bio slucaj sa knjigom 1.

Osnovni razlog je nedostatak sredstava. Ostaje nam nada da cemo svaku narednu, pa i ovu knjigu naknadno, stampati dvojezicno na bosanskom i engleskom jeziku. U okviru ukupnog simbolickog iskaza Bosnjaka, genocid ucinjen nad njima, koji je dokazan naucno i sudski kao, ne samo drustvena, vec i pravna cinjenica, predstavlja posebno mjesto.

Svjesni ove cinjenice JU Zavod za zastitu i koristenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeda Tuzlanskog kantona i grupa istrazivaca pokrenuli su Nekoliko je bitnih razloga zasto je ovaj projekat potre- ban, nuzan, drustveno i naucno opravdan.

Ovom prilikom, u najkracem, istaci cemo po nasem misljenu najznacajnije. Prvi, istina o Srebrenici, ma koliko do sada kazivana, jos uvijek nije potpuno i cjelovito kazana.

Civilizacijska je i ljudska vrijednost institucionalno promovirati tu istinu, odnosno sprijeciti njezino negiranje, ideologizaciju i zloupotrebu.

B15 performance parts

Sprecavanje zaborava i negiranje genocida nad Bosnjacima moguce je samo kroz naucnu i strucnu odgovornost institucija. Treci razlog zbog kojeg je ovaj naucni poduhvat JU Zavod za zastitu i koristenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeda Tuzlanskog kantona opravdan i potreban jeste maksimalisticki razvijeno stvarno i simbolicko negiranje genocida u politickim, kulturnim, ideoloskim, naucnim i umjetnickim institucijama bosanskih Srba i bosanskih Hrvata.

Pcsx2 keyboard bindings download

Najupecatljiviji, ne jedini, primjer in- stitucionalnog negiranja genocida nad Bosnjacima ,Zasticene zone UN Srebrenica, jula mjeseca Fond ,Istorijski projekat Srebrenica', Dekonstrukcifa fed- 7 nog virtualnog genocida, u kojoj se neskriveno i krajnje bezobzirno negira genocid nad Bosnjacima ,Zasticene zone UN Srebrenica, jula mjeseca Da bismo bili svjesni do kojih se nivoa be- zobzirnosti, drskosti i nenaucnosti ide, kada je u pitanju negiranje genocida nad Bosnjacima Srebrenice, navest cemo samo jedan stav iz naprijed navedene knjige.

Na stranici 16 dobro placeni autori SteIan Karganovic i Ljubisa Simic pisu: ,sve sto je vezano za Srebrenicu samo je jedna velika laz i da se tamo u julu


thoughts on “Zaå tita od daljnjeg propadanja i obnova srednjovjekovne utvrde starog grada jajce”

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *